Lucija Šarčević, rođena je u Požegi. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1998. godine završila je studij kroatistike. Predavala je dvije godine hrvatski jezik i književnost u Osnovnoj školi Šćitarjevo, Velika Gorica, zatim od 2000. do 2004. godine hrvatski jezik i kulturu u Hrvatskoj dopunskoj nastavi u pokrajini Saarland, SR Njemačka. Dobila je Ministrovo priznanje u 2003. godini za uspješan, kvalitetan i kreativan rad prigodom Svjetskog dana učitelja. Godine 2003. uvela je hrvatski jezik kao strani u Pučko učilište za obrazovanje odraslih u Saarbrückenu (Volkshochschule Stadtverband Saarbrücken), gdje do danas vodi tečajeve hrvatskoga jezika. Upisana je na doktorat na Odjelu slavistike Filozofskog fakulteta Sveučilišta Saarland u Saarbrückenu u suradnji sa Sveučilištem Mannheim s temom disertacije: Miro Gavran, „Judita“. Od listopada 2004. godine predaje hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Saarland te je na istom od 01. rujna 2008. zaposlena u knjižnici Odjela slavistike. Od 03. studenog 2008. do 15. kolovoza 2010. godine bila je lektorica za hrvatski, srpski i bosanski jezik na Sveučilištu Otto-Friedrich-Universität Bamberg u Bambergu te od veljače 2011. honorarno radi u Hrvatskoj dopunskoj nastavi u Saarlandu. Radila je kao dopisnica njemačkog izdanja Slobodne Dalmacije za područje Saarland. Od 07. do 10. svibnja 2006. godine vodila je književne susrete s Mirom Gavranom u okviru programa „Festival Hrvatska“ u Stuttgartu, zatim u knjižari Thalia Buchhandlung u Saarbrückenu i u Hrvatskoj katoličkoj misiji Ulm. Sudjelovala je na Prvom znanstvenom skupu: “Hrvatski kao drugi i strani jezik”, održanom 14. i 15. listopada 2005. godine u Matici Hrvatskoj u Zagrebu referatom: „Učenje hrvatskoga kao drugoga i stranog jezika (Njemačka)“ te predstavila autorski izrađen plakat: „Učenje naziva hrvatskih mjeseci u nastavi hrvatskoga jezika“. Izlagala je od 01. do 03. listopada 2009. godine na 1. međunarodnoj kroatološkoj konferenciji na Sveučilišnom kampusu Borongaj u Zagrebu temom: „Jezična usporedba Judite Marka Marulića i Judite Mire Gavrana u kontekstu razvoja hrvatskoga jezika na primjeru jedne nastavne jedinice“. Također, sudjelovala je izlaganjima na 30.-im Zagrebačkim književnim razgovorima od 01. do 04. listopada 2009. godine temom: „Recepcija drame Mire Gavrana u SR Njemačkoj“ te na 32.-im Razgovorima od 20. do 23. listopada 2011. temom „Rat u Juditi Mire Gavrana u usporedbi s ratom u Juditi Marka Marulića.“ Član je Njemačkog društva za kroatistiku i Hrvatskog Akademskog Saveza.